Stanovanje i cene

Topao stan se u Nemačkoj odavno ne podrazumeva

19.11.2026, 09:26

Prijatno topao stan u Nemačkoj odavno nije nešto što se podrazumeva, jer grejanje je toliko poskupelo da mnoga domaćinstva to sebi ne mogu da priušte.

Prema podacima Destatisa, prošle godine 4,7 miliona ljudi, odnosno 5,7 odsto stanovnika, zbog novca nije moglo da primereno zagreje stan ili kuću. To je, doduše, manje od 6,3 odsto iz 2024.

Udeo građana koji žive u nedovoljno zagrejanom stanu u Nemačkoj je ispod proseka Evropske unije od 8,8 odsto: najveći je u Grčkoj sa 18,1 i Španiji sa 15,9 odsto. Na hladan stan najređe se žale Finci i Poljaci, sa udelom od 2,6 i 3,2 odsto.

Cena grejanja u Nemačkoj je bila u padu u prethodne dve godine, ali posle dramatičnog skoka nakon napada Rusije na Ukrajinu. Grejanje u Nemačkoj je od 2020. poskupelo za 46,9 odsto, daleko iznad kumulativne inflacije od 21,9 odsto.

U aktuelnoj sezoni cena umnogome zavisi od načina grejanja. Pod posebno snažnim udarom su potrošači koji se greju na lož-ulje, goriva koje koristi skoro četvrtina nemačkih domaćinstava, a koje je u oktobru koštalo 84,5 odsto više nego 12 meseci ranije.

Drvo, peleti i drugo čvrsto gorivo poskupelo je za 14,5 odsto u međugodišnjem poređenju, dok ljudi koji stan greju na gas mogu da odahnu uz pojeftinjenju od 1,2 odsto.

Gasno grejanje koristi 53,9 odsto domaćinstava u zemlji. Trenutno pojeftinjenje, međutim, jedva da ublažava cenovni udar grejanja koje je od 2020. poskupelo za 91,2 odsto, dakle skoro dvostruko.

U istom periodu, lož-ulje je poskupelo za 88,8, a daljinsko grejanje za 78,7 odsto.

Od 2020. samo je grejanje na toplotne pumpe poskupljivalo otprilike ukorak sa inflacijom, za 24,6 odsto.